Vitamini u trudnoći

Možda ste čuli različite savete od prijateljica, porodice ili na internetu o tome koje vitamine treba uzimati, ali informacije često mogu biti zbunjujuće i kontradiktorne. Istina je da pravilna ishrana i odgovarajući vitaminski suplementi igraju ključnu ulogu u zdravlju vašeg deteta i vašem sopstvenom blagostanju tokom ovih devet meseci. Razumevanje koje vitamine vaše telo zaista treba, kada ih uzimati i u kojim količinama može vam pomoći da donesete ispravne odluke i osećate se sigurnije na ovom uzbudljivom putovanju ka majčinstvu.

Zašto su vitamini u trudnoći posebno važni

Tokom trudnoće, vaše telo ne hrani samo vas već i bebu koja raste. Vaše potrebe za određenim vitaminima i mineralima se povećavaju, ponekad i za više od 50 posto. Ovi nutrijenti su neophodni za pravilan razvoj organa, kostiju, nervnog sistema i mozga vašeg deteta. Čak i ako se trudite da jedete zdravo, može biti teško dobiti sve potrebne hranljive materije samo iz hrane, posebno u prvim mesecima kada vas muči mučnina ili imate averziju prema određenim namirnicama. Zato su prenatalni vitamini dizajnirani da popune te praznine i obezbede da vi i vaša beba dobijete sve što vam je potrebno.

Nedostatak ključnih vitamina može povećati rizik od komplikacija u trudnoći, preurođenog porođaja ili razvojnih problema kod bebe. S druge strane, uzimanje odgovarajućih suplementa u pravim količinama može značajno doprineti zdravoj trudnoći i pravilnom razvoju vašeg deteta.

Folna kiselina – najvažniji vitamin pre i tokom trudnoće

Folna kiselina, poznata i kao vitamin B9 ili folat, smatra se najvažnijim vitaminom u trudnoći. Ovaj vitamin igra ključnu ulogu u formiranju neuralne cevi, koja postaje kičmena moždina i mozak vašeg deteta. Neuralna cev se zatvara već u prvim sedmicama trudnoće, često pre nego što mnoge žene saznaju da su trudne. Zato se preporučuje da sve žene koje planiraju trudnoću počnu da uzimaju folnu kiselinu najmanje mesec dana pre začeća.

Istraživanja pokazuju da uzimanje folne kiseline može smanjiti rizik od defekata neuralne cevi za čak 70 posto. Ovi defekti, kao što su spina bifida i anencefalija, mogu imati ozbiljne posledice po zdravlje deteta. Preporučena doza folne kiseline za trudnice je 400 mikrograma dnevno, mada neki lekari mogu preporučiti veće doze ženama koje imaju veći rizik ili su već imale trudnoću sa defektom neuralne cevi.

Osim što štiti od defekata neuralne cevi, folna kiselina takođe pomaže u formiranju crvenih krvnih zrnaca i smanjuje rizik od anemije kod trudnica. Možete je naći u zelenom lisnatom povrću, pasulju, sočivu i obogaćenim žitaricama, ali većina žena treba dodatne suplemente da bi zadovoljila potrebe tokom trudnoće.

Gvožđe – borba protiv anemije u trudnoći

Gvožđe je mineral koji pomaže vašem telu da proizvodi hemoglobin, protein u crvenim krvnim zrncima koji prenosi kiseonik do svih ćelija vašeg tela i do bebe. Tokom trudnoći, količina krvi u vašem telu se povećava za skoro 50 posto, što znači da vam je potrebno mnogo više gvožđa nego obično. Većina trudnica treba oko 27 miligrama gvožđa dnevno, što je skoro dvostruko više nego pre trudnoće.

Nedostatak gvožđa može dovesti do anemije, stanja koje uzrokuje umor, slabost, vrtoglavicu i povećava rizik od preurođenog porođaja i niske porođajne težine bebe. Anemija u trudnoći je česta, posebno u drugom i trećem trimestru kada beba brzo raste i vaše telo proizvodi više krvi.

Vaš lekar će verovatno proveravati nivo gvožđa u krvi tokom redovnih pregleda. Ako imate anemiju, možda će vam preporučiti veću dozu gvožđa. Dobri izvori gvožđa u ishrani uključuju crveno meso, živinu, ribu, pasulj, sočivo i obogaćene žitarice. Vitamin C pomaže u apsorpciji gvožđa, pa je korisno kombinovati namirnice bogate gvožđem sa agrumima ili paprikom.

Napomena: Suplementi gvožđa mogu uzrokovati zatvor, što je već čest problem u trudnoći. Ako primetite ovaj problem, razgovarajte sa lekarom o mogućim rešenjima.

Kalcijum – gradivni element za kosti i zube

Kalcijum je neophodan za razvoj kostiju i zuba vaše bebe, kao i za pravilno funkcionisanje nervnog sistema, srca i mišića. Ako ne unosite dovoljno kalcijuma kroz ishranu, vaše telo će ga uzimati iz vaših kostiju kako bi zadovoljilo potrebe bebe, što može oslabiti vašu koštanu masu i povećati rizik od osteoporoze kasnije u životu.

Trudnice treba da unose oko 1000 miligrama kalcijuma dnevno. Srećom, mnoge žene mogu dobiti dovoljno kalcijuma iz mlečnih proizvoda, obogaćenog biljnog mleka, zelenog lisnatog povrća, badema i sardina. Međutim, ako ste u riziku od nedostatka kalcijuma ili ne jedete dovoljno namirnica bogatih kalcijumom, vaš lekar može preporučiti suplemente.

Važno je napomenuti da se kalcijum i gvožđe takmiče za apsorpciju u telu, pa je najbolje uzimati ove suplemente u različito vreme dana ako ih pijete odvojeno.

Vitamin D – partner kalcijuma

Vitamin D radi u tandemu sa kalcijumom kako bi pomogao u izgradnji kostiju i zuba vaše bebe. Ovaj vitamin takođe igra važnu ulogu u održavanju zdravog imunskog sistema i može pomoći u prevenciji komplikacija kao što su preeklampsija i gestacijski dijabetes.

Većina preporuka sugeriše da trudnice uzimaju najmanje 600 međunarodnih jedinica vitamina D dnevno, mada neki stručnjaci smatraju da su potrebne veće doze, posebno kod žena koje imaju nedostatak ovog vitamina. Vaš lekar može testirati nivo vitamina D u krvi i prilagoditi dozu prema potrebi.

Vitamin D je jedinstven jer ga vaše telo može proizvoditi kada je koža izložena sunčevoj svetlosti. Međutim, mnoge žene, posebno one koje žive u oblastima sa manje sunca, nose pokrivajuću odeću ili provode mnogo vremena u zatvorenom prostoru, mogu imati nedostatak. Hrana bogata vitaminom D uključuje masne ribe kao što su losos i sardine, jaja i obogaćene mlečne proizvode.

Omega-3 masne kiseline – za razvoj mozga i vida

Omega-3 masne kiseline, posebno DHA (dokozaheksaenska kiselina), ključne su za razvoj mozga, nervnog sistema i vida vaše bebe. Istraživanja pokazuju da adekvatni nivoi DHA tokom trudnoće mogu biti povezani sa boljim kognitivnim razvojem, boljim vidom i smanjenim rizikom od alergija kod dece.

Preporučuje se da trudnice uzimaju najmanje 200 do 300 miligrama DHA dnevno. Najbolji izvori omega-3 masnih kiselina su masne ribe kao što su losos, sardine i skuša. Međutim, trudnice treba da budu oprezne sa vrstama ribe koje mogu sadržati visoke nivoe žive, kao što su ajkula, mačak-riba i kraljevska skuša.

Ako ne jedete ribu redovno, možete razmotriti suplemente ribljeg ulja ili algi (za vegetarijanke i veganke) koji sadrže DHA. Mnogi prenatalni vitamini sada uključuju omega-3 masne kiseline, ali proverite etiketu da vidite koliko DHA sadrže.

Vitamin B12 – posebno važan za vegetarijanke

Vitamin B12 je neophodan za formiranje crvenih krvnih zrnaca, razvoj nervnog sistema bebe i pravilno funkcionisanje mozga. Ovaj vitamin se prirodno nalazi samo u životinjskim proizvodima kao što su meso, riba, jaja i mlečni proizvodi, što znači da vegetarijanke i veganke imaju veći rizik od nedostatka.

Nedostatak vitamina B12 može dovesti do anemije, problema sa razvojem nervnog sistema kod bebe i povećanog rizika od preurođenog porođaja. Trudnice treba da uzimaju oko 2,6 mikrograma vitamina B12 dnevno.

Ako ste vegetarijanka ili veganka, razgovarajte sa svojim lekarom o testiranju nivoa B12 i mogućim suplementima. Obogaćene namirnice kao što su žitarice, biljno mleko i nutritivni kvasac takođe mogu biti dobri izvori ovog vitamina.

Jod – za pravilnu funkciju štitne žlezde

Jod je mineral koji je neophodan za proizvodnju hormona štitne žlezde, koji regulišu metabolizam, rast i razvoj. Tokom trudnoće, vaše potrebe za jodom se povećavaju jer vaša štitna žlezda proizvodi više hormona kako bi podržala razvoj bebe. Nedostatak joda može uticati na razvoj mozga bebe i dovesti do problema sa učenjem i razvojem.

Trudnice treba da uzimaju oko 220 mikrograma joda dnevno. Dobri izvori joda uključuju jodirano so, mlečne proizvode, jaja, morske plodove i morske alge. Međutim, mnogi prenatalni vitamini ne sadrže dovoljno joda ili ga uopšte ne sadrže, pa možda trebate poseban suplement ako ne unosite dovoljno kroz ishranu.

Cink – za rast i razvoj

Cink je mineral koji igra važnu ulogu u rastu ćelija, proizvodnji DNK i funkciji imunskog sistema. Tokom trudnoće, cink je neophodan za pravilan razvoj organa, kostiju i nervnog sistema bebe. Nedostatak cinka može biti povezan sa preurođenim porođajem, niskom porođajnom težinom i komplikacijama tokom porođaja.

Trudnice treba da uzimaju oko 11 miligrama cinka dnevno. Možete ga naći u mesu, živini, mlečnim proizvodima, orašastim plodovima, pasulju i celim žitaricama. Većina prenatalnih vitamina sadrži odgovarajuću količinu cinka.

Vitamin C – za imunitet i apsorpciju gvožđa

Vitamin C je važan za jačanje imunskog sistema, zarastanje rana i formiranje kolagena, koji je neophodan za kožu, kosti i vezivno tkivo. Ovaj vitamin takođe pomaže vašem telu da apsorbuje gvožđe iz biljnih izvora, što je posebno korisno ako ste vegetarijanka ili imate anemiju.

Trudnice treba da uzimaju oko 85 miligrama vitamina C dnevno. Srećom, ovaj vitamin je lako dobiti iz hrane – agrumi, jagode, paprika, paradajz, brokoli i krompir su svi bogati vitaminom C. Većina žena može dobiti dovoljno vitamina C kroz raznovrsnu ishranu, ali je često uključen i u prenatalne vitamine.

Vitamin A – balans je ključan

Vitamin A je neophodan za razvoj srca, pluća, bubrega, očiju i kostiju bebe, kao i za održavanje zdravlja vaše kože i vida. Međutim, sa vitaminom A treba biti oprezan jer i nedostatak i višak mogu biti štetni.

Prekomerni unos vitamina A, posebno u obliku retinola koji se nalazi u životinjskim proizvodima i suplementima, može biti toksičan i povećati rizik od urođenih mana. Zato trudnice treba da izbegavaju suplemente sa visokim dozama vitamina A i namirnice kao što su jetra, koje sadrže ekstremno visoke nivoe.

S druge strane, beta-karoten, oblik vitamina A koji se nalazi u voću i povrću narandžaste i žute boje (šargarepa, slatki krompir, bundeva), je bezbedan jer vaše telo pretvara samo onoliko u vitamin A koliko mu je potrebno.

Preporučena dnevna doza vitamina A za trudnice je oko 770 mikrograma, a većina prenatalnih vitamina sadrži bezbedne nivoe.

Prenatalni vitamini – sve u jednom

Prenatalni vitamini su specijalno formulisani suplementi koji sadrže većinu vitamina i minerala koje trudnice trebaju. Oni su dizajnirani da popune praznine u ishrani i obezbede da dobijate adekvatne količine ključnih nutrijenata.

Tipičan prenatalni vitamin sadrži folnu kiselinu, gvožđe, kalcijum, vitamin D, jod, cink i različite B vitamine. Neki takođe sadrže omega-3 masne kiseline, mada one često dolaze kao poseban suplement.

Važno je početi uzimati prenatalne vitamine čim počnete da planirate trudnoću, ili čim saznate da ste trudni. Neki lekari preporučuju da sve žene reproduktivnog uzrasta uzimaju folnu kiselinu jer mnoge trudnoće nisu planirane, a neuralna cev se formira vrlo rano.

Kada uzimati vitamine tokom dana

Vreme kada uzimate vitamine može uticati na to koliko dobro ih vaše telo apsorbuje i da li će vam izazvati nelagodnost. Evo nekoliko saveta:

  • Prenatalne vitamine je najbolje uzimati sa hranom kako bi se smanjila mučnina i poboljšala apsorpcija. Mnoge žene ih uzimaju sa doručkom ili večerom.
  • Gvožđe se najbolje apsorbuje na prazan stomak, ali može izazvati mučninu. Ako vam to stvara probleme, uzmite ga sa hranom. Izbegavajte uzimanje gvožđa sa mlekom, kafom ili čajem jer oni mogu smanjiti apsorpciju.
  • Kalcijum i gvožđe ne treba uzimati zajedno jer se takmiče za apsorpciju. Ako uzimate oba, razdvojite ih za najmanje dva sata.
  • Vitamin D može se uzimati u bilo koje vreme dana, ali neki ljudi preferiraju ujutro.
  • Omega-3 suplemente je najbolje uzimati sa hranom kako bi se smanjio ribarski ukus ili podrigivanje.

Ako zaboravite da uzmete vitamin, uzmite ga čim se setite, osim ako nije skoro vreme za sledeću dozu. Nikada ne uzimajte dvostruku dozu.

Šta ako vam vitamini izazivaju mučninu

Mnoge trudnice, posebno u prvom trimestru, imaju problema sa mučninom koja može biti pogoršana uzimanjem prenatalnih vitamina. Ako vam se ovo dešava, ne odustajte od vitamina – postoje načini da olakšate problem:

  • Uzmite vitamine uveče pre spavanja kada je mučnina obično manja
  • Pokušajte sa drugom markom ili oblikom (žvakaći, tečni, kapsule umesto tableta)
  • Uzmite vitamin sa hranom, nikada na prazan stomak
  • Podesite dozu – uzmite polovinu ujutro i polovinu uveče
  • Zamrznite žvakaće vitamine da bi bili lakši za podношenje
  • Razgovarajte sa lekarom o privremenom prekidu gvožđa ako je to glavni krivac za mučninu, a zatim ga ponovo uvedite u drugom trimestru

Ako i dalje ne možete da podnosite prenatalne vitamine, barem nastavite sa folnom kiselinom jer je ona najvažnija, posebno u prvim mesecima.

Ishrana kao osnova

Iako su suplementi važni, oni ne mogu u potpunosti zameniti zdravu, raznovrsnu ishranu. Hrana pruža ne samo vitamine i minerale već i vlakna, proteine, zdrave masti i druge korisne jedinjenja koja su važna za vašu trudnoću.

Trudite se da jedete:

  • Raznovrsno voće i povrće različitih boja
  • Cela žita kao što su ovas, smeđi pirinač i integralni hleb
  • Proteine iz mesa, živine, ribe, jaja, pasulja i sočiva
  • Mlečne proizvode ili obogaćene biljne alternative
  • Zdrave masti iz orašastih plodova, semena, avokada i maslinova ulja

Izbegavajte ili ograničite:

  • Sirovo ili nedovoljno kuvano meso, ribu i jaja
  • Nepasterizovane mlečne proizvode i sokove
  • Ribu sa visokim sadržajem žive
  • Alkohol i cigarete
  • Prevelike količine kofeina

Posebne situacije koje zahtevaju dodatnu pažnju

Neke trudnice mogu imati veće potrebe za određenim vitaminima ili mineralima zbog specifičnih okolnosti:

  • Višeplodna trudnoća: Ako nosite blizance ili više beba, vaše potrebe za vitaminima su veće. Vaš lekar može preporučiti veće doze folne kiseline, gvožđa i drugih nutrijenata.
  • Vegetarijanska ili veganska ishrana: Možda vam je potrebno više vitamina B12, gvožđa, cinka, kalcijuma i omega-3 masnih kiselina. Razgovarajte sa lekarom ili nutricionistom o tome kako najbolje zadovoljiti ove potrebe.
  • Hronične bolesti: Ako imate dijabetes, celijakiju, Kronovu bolest ili druge zdravstvene probleme, možda imate posebne nutritivne potrebe.
  • Prethodne komplikacije u trudnoći: Ako ste već imali bebu sa defektom neuralne cevi, možda će vam biti potrebna veća doza folne kiseline (4 miligrama dnevno).
  • Tinejdžerske trudnoće: Mlade trudnice koje još uvek rastu mogu imati veće potrebe za kalcijumom i drugim nutrijentima.

Kada konsultovati lekara

Iako su vitamini generalno bezbedni, važno je razgovarati sa svojim lekarom ili babicama pre nego što počnete da uzimate bilo koje nove suplemente.

Vaš zdravstveni radnik može:

  • Preporučiti najbolje vitamine za vaše specifične potrebe
  • Testirati nivoe određenih vitamina i minerala u krvi
  • Prilagoditi doze ako imate nedostatak ili višak
  • Savetovati vas o bezbednim i efikasnim brendovima
  • Pratiti vaš napredak tokom trudnoće

Takođe kontaktirajte lekara ako:

  • Imate simptome anemije (umor, slabost, vrtoglavica, bledilo)
  • Ne možete da podnosite prenatalne vitamine zbog mučnine ili drugih problema
  • Imate zabrinutosti oko svoje ishrane ili unosa vitamina
  • Primetite bilo kakve neobične simptome nakon početka uzimanja novih suplemenata

Opasnosti od prekomerne upotrebe vitamina

Više nije uvek bolje kada su u pitanju vitamini. Neki vitamini, posebno masno-rastvorljivi kao što su A, D, E i K, mogu se akumulirati u telu i postati toksični u previsokim dozama. Prekomerni unos određenih vitamina može biti štetan i za vas i za bebu.

Zato je važno:

Držati se preporučenih doza osim ako lekar ne preporuči drugačije
Ne uzimati više različitih suplemenata koji sadrže iste vitamine bez konsultacije
Biti oprezan sa dodatnim suplementima osim prenatalnih vitamina
Pročitati etikete pažljivo i razumeti koliko svakog vitamina uzimate

Ako mislite da ste možda uzeli previše nekog vitamina, kontaktirajte svog lekara ili centar za kontrolu trovanja.

Vaša trudnoća je jedinstvena

Svaka trudnoća je drugačija, kao i potrebe svake žene. Ono što je funkcionisalo za vašu prijateljicu ili sestru možda neće biti savršeno za vas. Najvažnije je da radite sa svojim zdravstvenim timom kako biste kreirali plan koji odgovara vašim specifičnim potrebama, zdravstvenom stanju, ishrani i životnom stilu.

Ne osećajte se loše ako ne možete da jedete savršeno zdravo svaki dan ili ako vam ponestane vitamina s vremena na vreme. Trudnoća može biti izazovna, sa mučninom, umorom i mnogim drugim simptomima. Činite najbolje što možete, budite nežni prema sebi i tražite podršku kada vam je potrebna.

Vaše telo je neverovatno i radi izuzetne stvari dok hrani i štiti vašu bebu. Uzimanjem odgovarajućih vitamina, jedući što zdravije možete i brižno se starajući o sebi, dajete svom detetu najbolji mogući start u životu. To je zaista najlepši dar koji možete pružiti.

Zaključak

Vitamini i minerali igraju nezamenljivu ulogu u zdravoj trudnoći i pravilnom razvoju vaše bebe. Dok folna kiselina, gvožđe, kalcijum i vitamin D često dobijaju najviše pažnje, svi nutrienti rade zajedno kao tim kako bi podržali ovu neverovatnu transformaciju. Prenatalni vitamini su dizajnirani da vam olakšaju i pomognu vam da dobijete sve što vam treba, ali oni funkcionišu najbolje kada su deo zdravog načina života koji uključuje raznovrsnu ishranu, dovoljno odmora i redovne preglede kod lekara. Ne bojte se da postavljate pitanja, tražite savete i prilagodite svoj plan prema potrebi. Vaše zdravlje i zdravlje vaše bebe su najvažniji, a sa pravim informacijama i podrškom možete se osećati sigurno i osnaženo tokom cele trudnoće. Ovo putovanje je posebno, a vi to radite sjajno.

POVEZANI TEKSTOVI
- Advertisment -
Prenatalni test Qualified

Izdvajamo